Mi, članovi svjetskog pokreta za unapredjenje esperanta, upućujemo ovaj manifest svim vladama, medjunarodnim organizacijama i ljudima dobre volje, objavljujemo naše nastojanje da svim snagama nastavimo djelovati na ovdje izraženim ciljevima, te pozivamo sve organizacije i pojedince, da se priključe našim nastojanjima.

Við, sem erum félagsmenn í alþjóðlegri hreyfingu sem vinnur að framgangi alþjóðamálsins esperanto, beinum þessu ávarpi til ríkisstjórna, alþjóðasamtaka, félagasamtaka og allra velviljaðra manna, lýsum yfir staðfastri ætlun okkar að vinna áfram í þágu þeirra markmiða sem hér eru tilgreind og bjóðum þeim sem hér eru ávarpaðir til samvinnu í því starfi.

Lansiran 1887 godine kao projekt pomoćnog jezika za medjunarodno komuniciranje, esperanto se ubrzo razvio u živi jezik sa bogatim nijansama. Već više od jednog stoljeća on je u funkciji povezivanja ljudi i premoštavanja jezičnih i kulturnih prepreka. U tom vremenu ciljevi onih koji se njime koriste, nisu izgubili na svojoj važnosti i aktualnosti. Ni upotrebe nekih nacionalnih jezika diljem svijeta, ni napredak u tehnici komuniciranja, ni otkriće novih metoda jezične nastave neće zasigurno ostvariti one principe koje mi smatramo bitnima za pravedno i efikasno rješenje jezičnog poretka.

Árið 1887 birtist esperanto í frumgerð sem þróaðist hratt í kröftugt, blæbrigðaríkt tungumál. Í meira en öld hefur þetta mál, sem þegar í upphafi var ætlað að vera hjálparmál í alþjóðlegum samskiptum, gegnt hlutverki sem tengiliður manna yfir málleg og menningarleg landamæri. Upphaflegt markmið esperantos sem samþjóðlegs hjálparmáls hefur ekki misst mikilvægi sitt og raungildi í heimi nútímans. Notkun nokkura þjóðmála víðs vegarum heim, framfarir í samskiptatækni og nýjar aðferðir í málakennslu munu að líkindum ekki gera að veruleika eftirtalin meginatriði sem við teljum grundvöll réttlátrar og virkrar lausnar tungumálavandans.

1. Demokracija

1. Lýðræði

Sistem komunikacija, koji je cijelog života privilegija samo nekih ljudi, dok od onih drugih zahtjeva da ulože godine truda da bi postigli niži stupanj sposobnosti — u osnovi je nedemokratski. Iako esperanto, kao i svaki jezik, nije perfektan, on daleko nadmašuje sve druge na području ravnopravne svjetske komunikacije.

Samskiptakerfi, sem veitir sumum ævilöng forréttindi en krefst þess af öðrum að þeir leggi á sig áralangt erfiði til að ná minniháttar færni, er í grundvallaratriðum andlýðræðislegt. Þótt esperanto sé ekki fullkomið fremur en nokkurt annað tungumál stendur það miklu framar sérhverjum keppinaut á sviði alþjóðlegra samskipta á jafnréttisgrundvelli.

Tvrdimo da jezična nejednakost uzrokuje komunikacijske nejednakosti na svim nivoima, uključivši i medjunarodni nivo. Mi smo pokret za demokraciju u komuniciranju.

Við fullyrðum að mállegt misrétti leiði af sér samskiptalegt misrétti á öllum stigum, þar á meðal alþjóðlegum. Við vinnum að framgangi lýðræðislegra samskipta.

2. Transnacionalni odgoj

2. Menntun yfir landamæri

Svaki nacionalni jezik vezan je za odredjenu kulturu i narodnost. Naprimjer, učenik koji uči engleski, uči o kulturi, zemljopisu i politici englesko-jezičnih zemalja, naročito SAD-a i Velike Britanije. Učenik koji uči esperanto, uči o svijetu bez granica, u kojemu se svaka zemlja predstavlja kao vlastiti dom.

Sérhvert þjóðmál er bundið ákveðinni menningu og þjóð(um). Nemandi, sem lærir ensku, lærir jafnframt um menningu, landafræði og stjórnmál enskumælandi þjóða, einkum Bandaríkjamanna og Breta. Nemandi, sem lærir esperanto, lærir um heiminn án markalína þar sem séhrvert land á sér heimili.

Tvrdimo da je odgoj posredstvom bilo kojeg nacionalnog jezika vezan uz odredjeni nazor o svijetu. Mi smo pokret za transnacionalni odgoj.

Við fullyrðum að mentun sem veitist á hvaða þjóðmáli sem er sé bundin tilteknu viðhorfi til heimsins. Við vinnum að menntun yfir landamæri.

3. Pedagoško djelovanje

3. Kennsluvirkni

Samo mali postotak onih koji uče neki strani jezik, njime i vlada. Potpuno ovladavanje esperantom moguće je i samoučenjem. Razne studije izvještavaju o prednaobrazbenim učincima kod učenja drugih jezika. Esperanto se takodjer preporuča kao osnovni ključ u tečajevima za jezično usmjerenje učenika.

Aðeins lítill hundraðshluti þeirra, sem læra erlent tungumál, nær á því verulegu valdi. Fullt vald á esperanto næst jafnvel með sjálfsnámi. Rannsóknir hafa leitt í ljós gildisáhrif esperantonáms fyrir nám í öðrum málum og námsgreinum. Mælt hefur verið með esperanto sem kjarnanámi við þroskun á málvitund nemenda.

Tvrdimo da će teškoće nacionalnih jezika uvijek pretpostavljati prepreku za mnoge učenike koji bi se ipak trebali okoristiti poznavanjem drugog jezika. Mi smo pokret za učinkovitu jezičnu nastavu.

Við fullyrðum að erfiðleikar við nám þjóðmála muni ávallt reynast þröskuldur á vegi margra nemenda sem kunnátta í öðru máli kæmi samt að gagni. Við vinnum að virku málanámi.

4. Višejezičnost

4. Fjöltyngi

Esperantska zajednica jedna je od malog broja jezičnih zajednica na svjetskoj razini, čiji su korisnici bez iznimke dvo- ili višejezični. Svaki pripadnik zajednice prihvatio je dužnost da nauči barem jedan strani jezik do govornog stupnja. U mnogim slučajevima to dovodi do znanja i ljubavi za više jezika i općenito do širokog osobnog vidokruga.

Esperantohreyfingin er eitt af fáum málsamfélögum á heimsvísu þar sem hver og einn eru undantekningarlaust tvítyngdir eða fjöltyngdir. Sérhver félagi í esperantohreyfingunni hefur lært að minnsta kosti eitt annað mál og náð þar talhæfni. Í mörgum tilvikum hefur það leitt til þekkingar og áhuga á fleiri tungumálum og almennt til víðara sjónhrings.

Tvrdimo da bi pripadnici svih jezika, velikih i malih, trebali dobiti stvarnu priliku za usvajanje drugog jezika do visokog stupnja komunikacije. Mi smo pokret za pružanje takve prilike.

Við fullyrðum að talendur allra tungumála, smárra sem stórra, ættu að hafa möguleika á að tileinka sér annað mál til fullnustu. Við vinnum að því að sá möguleiki verði raunverulegur.

5. Jezična prava

5. Málréttindi

Nejednaka raspodjela moći medju jezicima je recept za stalnu jezičnu nesigurnost, ili izravnu jezičnu potlačenost, kod velikog broja stanovnika svijeta. U esperantskoj zajednici pripadnici velikih ili malih naroda, službenih ili neslužbenih, sastaju se na neutralnom terenu zahvaljujući medjusobnoj volji za kompromisom. Takva ravnoteža izmedju jezičnih prava i odgovornosti pruža presedan za razvijanje i prosudbu drugih rješenja kod jezičnih nejednakosti i jezičnih sporova.

Ójöfn valdskipting milli tungumála er ávísun á viðvarandi mállegt öryggisleysi eða beina málkúgun mikils hluta jarðarbúa. Innan esperantohreyfingarinnar mætast mælendur stórra og smárra tungumála á hlutleysisgrundvelli sem mótast af gagnkvæmu samkomulagi. Slíkt jafnvægi milli málréttinda og ábyrgðar gefur fordæmi til að þróa og meta aðrar lausnir á mállegu misrétti og átökum milli tungumála.

Tvrdimo da ogromne razlike u stupnjevima moći medju jezicima potkapaju garancije izražene u tolikim medjunarodnim dokumentima o istovjetnom tretiranju bez obzira na jezik. Mi smo pokret za jezična prava.

Við fullyrðum að hinn gífurlegi valdamunur milli tungumála grafi undan yfirlýsingum fjölda alþjóðlegra samþykkta um tryggingu þess að umfjöllun mála skuli vera á jafnréttisgrundvelli án tillits til tungumála. Við vinnum að málréttindum.

6. Jezična raznolikost

6. Fjölbreytni tungumála

Pojedine vlade sklone su razmatrati velike jezične razlike u svijetu kao zapreku u komuniciranju i razvoju. Za esperantsku zajednicu raznolikost jezika je stalan i neophodan izvor bogatsva. Prema tome, svaki jezik kao i svaka životna vrata, vrijedan je već zbog sebe samog i zaslužuje zaštitu i podršku.

Stjórnvöld hinna ýmsu þjóða hneigjast til að líta á hina miklu fjölbreytni tungumála heimsins sem hindrun á vegi samskipta og þróunar. Esperantohreyfingin lítur þannig á sú fjölbreytni sé stöðug og ómissandi uppspretta auðlegðar. Af því leiðir að sérhvert tungumál jafnt sem sérhvert líf hafi gildi í sjálfu sér og eigi því rétt á stuðningi og vernd.

Tvrdimo da politika komukacije i razvoja, ako se ne temelji na poštovanju i podršci svih jezika, osudjuje na izumiranje većinu jezika u svijetu. Mi smo pokret za jezičnu raznolikost.

Við fullyrðum að ef pólitísk afskipti af samskiptum og þróun er ekki byggð á virðingu og stuðningi við öll tungumál, leiði þau til útrýmingar meirihluta tungumála heimsins. Við vinnum að því að tryggja fjölbreytni tungumála.

7. Jednakopravnost ljudi

7. Frelsi mannsins

Svaki jezik istodobno oslobadja i sputava svoje korisnike pružajući im mogućnost medjusobnog komuniciranja, a ogradjujući komunikaciju sa drugima. Planiran kao opće sredstvo za komunikaciju, esperanto je jedan od velikih već dokazanih funkcionirajućih projekata ljudske jednakopravnosti — projekt koji omogućava svakom čovjeku da kao pojedinac djeluje u ljudskoj zajednici ostajući korjenito vezan za svoju lokalnu kulturnu i jezičnu samosvojnost, a ne ograničen njome.

Sérhvert tungumál veitir í senn mælendum sínum frelsi og leggur á þá fjötra, gefur þeim möguleika á samskiptum sín á milli og hindrar samskipti þeirra við aðra. Esperanto er ætlað til samþjóðlegra samskipta og er mikilvæg leið til að auka mannlegt frelsi — leið til að gera sérhverjum manni fært að taka þátt í samfélagi mannkynsins sem einstaklingur sem hefur traustar rætur í eigin menningu og þeirri samvitund sem fylgir eigin tungumáli án þess að það setji honum skorður.

Tvrdimo da isključiva upotreba nacionalnih jezika postavlja prepreke slobodama samoizražavanja, komunikaciji i udruživanju. Mi smo pokret za jednokopravnost ljudi.

Við fullyrðum að samskipti sem einskorðast við notkun þjóðmála takmarki óhjákvæmilega frelsi manna til tjáningar, samskipta og fjölþjóðlegra tengsla. Við vinnum að frelsi mannsins.

Prago, jul. 1996

Prago, jul. 1996